Šibenski arhipelag, za razliku od Zadarskog ili Splitskog, nema velike otoke na kojima se život ne razlikuje mnogo od onoga u priobalnim mjestima.
Njegovi su otoci najvećim dijelom mali, skladni, zeleni, a izostanak prometa u klasičnom smislu čini ih, bez pretjerivanja, idealnim mjestima za odmor. U njima se zaista čuje šum mora, pjesma cvrčaka i zrikavaca, krik galeba, udaljena graja s plaže, tihi žamor s terase restorana - sve to bez zagušenosti bukom prometa. Noću se jasno vide zvijezde, a nebo je tamno i golemo jer nema svjetlosnog zagađenja inače prisutnog na kopnu. Što se više otisnete od obale, civilizacija je sve dalja, a iskonska priroda sve bliža.

Prvić, Zlarin, Krapanj, Kaprije i Žirje nisu samo točke na nautičkoj karti, već rijetke oaze jadranskog mira u kojima se vrijeme još uvijek mjeri izmjenom oseke i plime, juga i bure, dolaskom vapora. A vaporom, odnosno putničkim brodom, iz Šibenika možete doći na Prvić i Zlarin koji dijele jednu, te na Kaprije i Žirje koji dijele drugu brodsku liniju. Isplovljavanje iz šibenske luke iskustvo je za sebe jer vam se na početku plovidbe odmah ukaže panorama Krešimirovog grada amfiteatralno položenog na brijegu, s tri kopnene tvrđave i UNESCO-vom ljepoticom – katedralom sv. Jakova. Na četvrtu šibensku tvrđavu, ujedno i drugi šibenski UNESCO spomenik, naići ćete pri izlasku iz Kanala sv. Ante, kroz čije ljepote morate proći da biste, napustivši ušće Krke dospjeli do mora, a time i do samih otoka.
Najmanji među otocima, a usto i najniži naseljeni na Mediteranu – Krapanj, jedini se smjestio malo dalje od uobičajenih plovnih putova koji vode iz šibenske luke. Na njega je, naime, najbrže doći s obližnje Brodarice iz koje svaki sat isplovljava morska pruga s najkraćim trajanjem plovidbe – za 3 do 5 minuta već ste na niskom krapanjskom tlu – spremni za upoznavanje sa spužvarskom tradicijom s kojom diše cijeli otok.

Do Zlarina će vam trebati dvadesetak minuta, a do Prvića malo više od pola sata – ovisno silazite li s broda u Prvić Luci ili Šepurinama – jer je jedini otok s dva naselja, no putnici često požele da vožnja traje i dulje zbog uživanja u modro-zelenom krajoliku i autentičnosti prizora koji se nižu. S obzirom na to da ova brodska linija spaja otoke ne samo sa Šibenikom već i s Vodicama, izletnici je znaju koristiti i za panoramsko razgledavanje prije negoli se odluče koji će od otoka posjetiti.
Osim ljepote otočne arhitekture, autentičnog otočnog stila života i sveprisutnog mira kakvog na kopnu više nema, Prvić i Zlarin su i mini-destinacije kulturnog turizma jer se na oba otoka nalaze centri posvećeni onom najboljem što su ta dva bisera arhipelaga dala. U Prvić Luci na otoku Prviću tako se smjestio Memorijalni centar „Faust Vrančić“ – mjesto posvećeno interpretaciji lika, djela, ali i nasljeđa ovog hrvatskog velikana koji je po posljednjoj želji pokopan u crkvi tik do samog Centra, a djetinjstvo je proveo na otoku. Posebno je zanimljiv interaktivni dio postava i makete Faustovih genijalnih izuma od kojih je najpoznatiji Leteći čovjek – prvi funkcionalni padobran u povijesti. Jednako interaktivno i edukativno je i u Hrvatskom centru koralja na Zlarinu gdje je, pod sloganom „crvena kakvu još niste vidjeli“, ponosno predstavljena stoljećima stara koraljarska tradicija Zlarinjana. U sklopu postava izložen je tradicionalni alat lovaca na koralje, vrijedan koraljni nakit, ali i, u službi zaštite morskog ekosustava, ispričana priča o koralju kao živom biću. Najbolje od svega je to što se oba otoka, kao i oba centra, zahvaljujući povezanosti brodskom linijom, uz pametno planiranje, mogu posjetiti u istom danu.

Brodom ili trajektom do Kaprija i Žirja iziskuje nešto više vremena, ovisno kojim od ta dva plovila putujete, no jednom kad se iskrcate na civilizacijskim opterećenjima nedotaknuto Kaprije i pučinsko Žirje, sve kopnene brige nestaju. Oba su otoka, zbog brojnih prirodnih uvala i bogatstva riblje ponude u konobama, omiljeni među nautičarima, no razlikuju se međusobno po veličini, konfiguraciji terena i vegetaciji. Za Kaprije se slobodno može reći da je Dalmacija svedena na osnove, na njemu je moguće iskusiti potpuni reset, upravo zbog toga što vam ništa ne odvraća pažnju i stoga je cijenjen među ljubiteljima mira i kupanja u kristalno bistrom moru. Krajolik Žirja je dosta dinamičniji, ispunjen utvrdama, vojnim bazama, bunkerima i špiljama, a ujedno je, zbog svoje veličine i raspršenosti kuća, jedini otok u arhipelagu na kojem je dozvoljena vožnja automobilima. Odlično je premrežen biciklističkim stazama što ga čini zanimljivim i van glavne turističke sezone.

Ne tako davno, prije svega nekoliko desetljeća, ovi su otoci bili gusto naseljeni, o čemu svjedoči velik broj kamenih kuća te zdanja koja su tada služila kao škole. Danas su, uz ribarstvo i poljoprivredu, otoci okrenuti nautičkom, obiteljskom i izletničkom turizmu te u svakom od otočnih mjesta možete pronaći odlične konobe i restorane s ponudom svježe ribe i lokalnih namirnica. Arhipelag ima i svoju tradicionalnu sportsko-zabavnu manifestaciju Bodulska pripetavanja u kojoj sudjeluju sva otočna mjesta s ciljem međusobnog povezivanja i promoviranja otočkih vrijednosti.

Ako želite osjetiti još živ duh starog Mediterana, produžite svoj boravak u Šibeniku izletom na jedan ili – zašto ne – više otoka Šibenskog arhipelaga. Detaljnije informacije o redu plovidbe i cijenama putnih karata provjerite na službenim mrežnim stranicama Jadrolinije za brodsku liniju 505 koja vozi za Zlarin i Prvić i trajektnu liniju 532 za Kaprije i Žirje, te na stranicama Miatoursa koji održava brodsku liniju 9502, također za Kaprije i Žirje. Informacije o brodskoj liniji 501 Brodarica-Krapanj potražite na stranicama poduzeća Gradski parking d.o.o.


